Fahe informasaun Tecnologia Ho lian Tetun

BTemplates.com

Flag Counter

Mengenai Saya

Foto saya
Hau nia naran kompletu :JOSEFINA MARIA DE JESUS PINTO Escola iha: ESTV-GTI BECORA departamento INFORMATICA 2018-2020 Hela iha: BECORA (AMULAR) Oan Datolu Husi maun alin nain5

Jumat, 21 Februari 2020

RELATORIU





RELATORIU SIENTIFIKU
FORMAÇAO CONTEXTU DE TRABALHO
(FCT)
GOVERNO/MINISTÉRIO  OBRAS PÚBLICAS TRANSPORTES E COMUNICAÇOES



ELADORADU HUSI :


1.     VICTOR FÁTIMA PINTO
2.     OFELIA SARMENTO
3.     MARIANA SOARES SIMOES
4.     JOSEFINA MARIA DE JESUS PINTO
DEPARTAMENTO : INFORMÁTICA
ESCOLA SECUNDÁRIO TECNICO VOCACIONAL
GRUPO DE TECNOLOGIA E INDÚSTRIA
ESTV-GTI BECORA
ANO LECTIVO
2020











PAGINA APROVASAUN

Relatoriu Sientifiku “Formaçao em Contextu de Trabalho” ne’e nu’udar meius importante ida hodi tulun hakerek nain iha prosesu aprendizajem iha ESTV-GTI Becora atu bele kompleta 70% nune’e bele hakat ba “elaborasaun PAP no participa exame nacional”. Elaborasaun relatoriu estagio ne’e hanesan sasukat no barrometru ba estudante idak-idak atu atu explora ami nia kuinesimentu no esperiensia durante iha fatin estagio. Relatoriu Estagio mos sai kriteriu ida ba kada estudante 120 Ano idak-idak atu hetan oportunidade ba elaborasaun PAP no Exame Nacional.
Relatoriu  ne’e aprezenta no aprova husi orientador no instructor companha/instituisaun.

Coordenador do curso                                                                      Orientador

…………………………                                                                 ..…………………
                                                                 Conhecimento
Diretor Companha/Instituisaun                                                  Adjunto Diretor

……………………………………                                                 …………………..



LIAN MAKLOKE
Uluk nanain ami la haluha fo agradese na Nai Maromak ne’ebé ho nia bensaun no grasa wa’in mai ami, hodi nune’e bele finaliza ona ami nia relatorio ida ne’e tuir duni nia planu, maske ami hasoru difilkudade oi-oin, durante ami hala’o prossesu estajiu maibe ho esforsu tomak no interese ne’ebe bo’ot to’o ikus ami bele remata ami nia estajiu ho susses no diak. Relatoriu ida ne’e halo hodi kompleta rekerimentu husi eskola atu bele ba tuir ezame nasional no mos relatoriu ida ne’e nu’udar evidensia katak ami hala’o duni estajiu iha instituisaun governo Ministerio Transportes e Comunicaçoes durante fulan rua(2) nia laran.
Uluk nanain liu husi hakerek relatoriu ida ne’e ami husi grupo ida ne’e la haluha fo agradese tomak primeiro ba na’I Maromak ne’ebe mak haraik nia grasa no espíritu mai ami atu ami bele finaliza duni relatoriu ida ne’e, maske iha failansu ka error ruma husi fraze ka liafuan balun, maibé fiar katak husi failansu sira ne’e mak bele aumenta tan ami nia konhesimentu kona ba oinsa halo relatoriu.














INDISE KONTEUDUS

























PARTE DAHULUK

INTRODUSAUN
1.1.            Baze Pensamentu
Atu desenvolve siênsia teknolojia no indústria iha future eskola teknika sai hanesan barrometru ida hodi sukat matenek Timor oan sira iha parte servisu teknolojia no indústria, ne’ebé eskola teknika sira prosesa durante tinan tolu nia laran. Ho meius no fasilidade oi-oin ne’ebé Governu oferese ba povu Timor Leste atravez liu husi eskola teknika sira. Ida ne’ebé tinan-tinan Governu Sempre fó apoiu no suporta eskola teknika sira hodi hala’o estagio ba iha kampu trabalhu konkretizamente.

Modelu estagio ne’ebé eskola teknika sira realiza hanesan meius ida hodi hatudu ba públiku katak eskola teknika sira iha duni  no hanorin duni abilidade, talent, no skill ruma hanesan bukae dahuluk ba estudante sira antes remata ou sai hanesan finalist husi eskola teknika sira iha teritoriu laran tomak.

1.2.            Baze Legal
Baseia ba atividade estagio ne’ebé Eskola Sekundáriu Tekniku Vokasional-Grupo de Teknologia e Industria (ESTV-GTI) Becora organiza iha kada tinan letivu.
            Atividade estagio ne’e baseia ba;

a Konstituisaun RDTL 2002, artigo 59o. Konaba “Edukasaun no Kultura”
bDecreto Lei Ministériu Edukasaun No.06/2013 kona ba Diresaun Nasional Eskola Tekniku no Vokasional
c Decreto Lei Ministériu Edukasaun No.33/2011 kona ba Administrasaun no Jestaun Eskolar.
dDecreto Lei Ministériu Edukasaun No.8/2010 kona ba planu kurikular Eskola Sekundariu Tekniku no Vokasional.
eAkordu Inan Aman


1.3.            Meta no Benefisiu
Benefisiu husi estagio ida ne’e mai ami hanesan estudante husi departamentu
 Informática, atu nune’e bele aumenta tan hau nia esperiensia no kapasidade, oinsa atu tun ba terrenu atu nune’e ami bele klean liu tan kona ba material ne’ebé mak mestri no mestra sira hanorin durante prossesu de aprendizazem iha eskola, no mos bele sai hanesan  referensia mai ami hanesan estudante tékniku nivel sekundariu.
Iha mos benefisiu seluk husi estagio ida nee mai ami mak hanesan tuir mai ne’e :
Ø  Atu bele aumenta liu tan ami nia konhesimentu kona ba kondisaun realidade serbisu nian, iha terrenu hanesan iha atividade servisu ne’ebé governo sira exekuta;
Ø  Atu ami bele kapasita hau nia an iha areia informática no areia sira seluk ne’ebé ligadu iha arei tekniku, atu nune’e depois de finaliza ami nia estudu iha Escola Secundário Técnico Vocacional-Grupo de tecnologia e Indústria (ESTV-GTI) Becora, ami iha tiha ona esperiensia, konhesimentu no kapasidade, hodi ajuda ami atu bele atinji ami nia objetivu iha future oin mai.
Ø  Ami bele hatene no aprende liu tan material no siensia foun ne’ebé mak durante ne’e, ami seidauk aprende iha Escola (ESTV-GTI) Becora.



1.4.    Sistematika hakerek relatoriu Formaçao em Contexto de Trabalho (FCT)
Parte inisiu
Ø  Pajina Cover
Ø  Pajina titulu
Ø  Pajina aprovasaun
Ø  Lian makloke
Ø  Indise konteudu



Parte Prinsipal
1.Parte dahuluk INSTRODUSAUN
1.1. Baze pensamentu
1.2. Baze no legal
1.3. Meta no benefisiu
1.4. Sistematika
2. Parte daruak ORTONOGRAMA INSTITUISAUN
            2.1. Historia Compsnhs ou Intituisaun.
            2.2. Estrutura Companha/Instituisaun.
            2.3. Knar no Funsaun sira
3. Parte datoluk REALIZASAUN ATIVIDADE ESTAGIO
            3.1. Planu Jobsheet 1
                        3.1.1. Espasu Servisu
                        3.1.2. Material no instrumentu apoiante servisu                     
                        3.1.3. Aplikasaun seguransa, hygiene no saude
            3.2. Planu Jobsheet 2
            3.3. Planu Jobsheet 3
4. Parte dahat REMATA
            4.1. Konkluzaun
            4.1.1 Parte Forte
            4.1.2. Parte Fraku


4.2. Sujetaun
Parte Ikus
            Bibliografia
            Anexu Sira 
































KONABA HAU



HAU NIA IDENTIDADE


NARAN : JOSEFINA MARIA DE JESUS PINTO

HELA FATIN : BECORA (AMULAR)

ESCOLA:  ESTV-GTI BECORA (18-20)

DEPARTAMENTO: INFORMATICA







Selasa, 18 Februari 2020

COPY WINDOWS 10 BA CD


MANEIRA ITA ATU KOPIA WINDOW10 UZA SOFTWARE ASHAMPOO BA CD MAK HANESAN TUIR MAI MAI NEE...



1. Antes ita atu kopia windows10  CD, ita tenki iha ona software ashampoo nebe ita  instal ona iha ita nia komputador ka laptop tuir mai ita ba klik iha software ashampoo.
Se karik hakarak instal Software Ashampoo bele klik iha LINK :

 2. Klik ba iha disc image

Klik ba iha Disc image, sei mosu opsaun 3 iha neba ita ba klik iha burn image


4. Se karik mosu janela hanesan nee entaun ita ba klik iha  browse atu hili windows ida nebe maka atu kopia ba CD.


5.Tuir mai sei mosu janela hanesan ita sei hili hakarak windows 7 ka 10,
iha ne ha'u hili windows 10, entaun klik ba iha windows 10 ori 32



6. Tuir mai klik next

7.  Se karik mosu janela hanesan nee signifika burn disdc image seidauk lee ka identifika CD ne'ebe maka ita tau ba. Ita kontinua fali ba browse  atu nune'e klik fila fali ba iha windows 10



8. Se karik mosu janela hanesan ne'e signifika nia lee ona hetan CD nebe maka ita tau ba
9. Hein nia prosesu to remata, CD sei sai husi CD ROOM, tuir mai ita klik sinal X ka cancel, nee signifika ita kopia tiha ona windows 10 ba iha CD.













































































EQUIPAMENTOS REDE



Komponente saida saida mak ita uja atu monta rede Computador / jaringan Komputer mak hanesan tuir mai ne'e

1. SWITCH / HUB
2. KABEL UTP
3. RJ45
4. LAN TESTE
5. CRIMPIG-TOOLS
6. ROUTER
7. TP LINK
8.NANO




1.1  SWITCH

Switch mak computer hanesan rede pesoal ida ne ' ebé funsiona nu'udar connector ida / ligasaun entre komputador ida ba komputador sira seluk. Haree husi ninia funsaun sira, ida-neʼe haree hanesan Sentru. Diferensa entre instrumentu hirak ne ' ebé rua ne ' ebé mak kona-ba montante rede luan ne ' ebé bele halo, no montante kona-ba dadus ne ' ebé transfere lalais. Switches iha lubuk ida luan liu husi rede-servisu liu Hubs, no mós, Switches iha speeds ne ' ebé aas liu duké Hubs,No mós Switch iha lalais liu kompara ho Sentru. Toʼo agora taxa aas liu dadus transferénsia nian mak 100 Mbps.


Vantagem husi swuitch= wainhira kliente hat mak asesu ona ba iha switch ida, kliente ida seluk mak mai asesu tan wainhira kliente refere nia laptop iha virus, entaun virus refere sei la tama ba iha kliente sira seluk, nia so para iha fatin deit.

Desvantagem husi Switch= Switch karun ita tenke hasai osan barak hodi sosa, halo ita kolen tamba switch ita tenke konfigura ka hatudu dalan maka nia foin lao tuir.






1.2 HUB
hub hanesan forma ida ne ' ebé simples husi Switch. Hubs ne'e uza ba rede ne ' ebé simples. Oinsá mak hahalok Sentru ne'e kopia packets dadus husi fonte ida ne ' ebé iha ligasaun ba portu no transferénsia ida ba portu ligasaun hotu-hotu kona-ba Sentru. Dadaun ne'e Sentru ona ne'e, husik hela tanba frakeza oin-oin hanesan nivel, dadus transferénsia taxa, no dadus lakon risku, ne ' ebé halo Switch desirable liu

Vantagem husi Hub= Hub ita ladun hasai osan barak no ita sosa mai ita hein uza deit ona la presiza konfigura tan.


Desvantagem husi Hub= Wainhira kliente seluk maka mai asesu tan entaun virus nebe maka iha laptop refere sei tama hotu ba ita nia laptop no bele setraga ita nia laptop.



2.1 KABEL UTP (Unshielded Twisted Pair)

ita utilija nia hanesan mediu transmisaun iha rede computador hanesan iha area Lokal hodi atu halo konek saun ka fahe internet ba komputador sira seluk hodi atu sering data

 2.2 Lalaok atu monta kabel UTP iha oin rua Straight Trought,no Cross Over

kabel UTP iha kor 8
lalaok atu monta kabel utp Straight Trought mak hanesan tuir mai ne'e

1.puti orange
2.Orange
3.Putih-hijau
4.Biru
5.Putih-biru
6.Hijau
7.Putih-coklat
8 Coklat
 lalaok atu monta kabel utp Cross Over ita hei muda det nia kor mak hanesan tuir mai ne'e
1.puti hijau
2.hijau
3.Putih orange
4.Biru
5.Putih-biru
6.oranje
7.Putih-coklat
8 Coklat


3.1 Funsaun RJ45

RJ rasik iha tipu oin-oin ne ' ebé hahú hosi rj 11, rj 25, rj 45 no forth tan.
Rj45 usa atu halo conector pesoal ida populer iha rede komonikasaun no rede internet RJ mak connector uniformizada ida ba rede lokal hanesan LAN ka rede seluk.
saida mak rj45 hanesan connector ka modular plug, neʼe sei sai mós deskreve connector rede servisu sira-nia funsaun. RJ 45 ka connector modular plug funsaun prinsipál mak atu ligasaun ótika UTP ho transmitter receiver, Computer, Switch, Kuak Painél sira no ema seluk. RJ 4


4.1 LAN TESTE

lan teste nia funsaun atu deteka konaba kabel UTP no RJ45 tamaba bainhira ita monta kabel ba RJ45 ita presija atu tes iha Lan teste atu hatene konaba cabel ne'e monta los ka lae.

5.1 CRIMPIG-TOOLS

crimping-tools nia funsaun hodi atu tesi fiu no habit cabel iha rj45 nia laran





6.1 ROUTER
Router ne'e mós ligasaun ida iha rede computer. Hanesan hub no Switch, Router mós serve nu'udar instrumentu ida atu transfere packets dadus husi port ida ba port seluk. Diferensa ne'e, Switch no Sentru hali'is ba saláriu bele uza hanesan ligasaun ida iha rede lokal (LAN), enkuantu Router sai hanesan pesoal prolongamentu LAN rede ba rede WAN no MANE. Routers sira uza rede ne ' ebé bazeia ba TCP / IP protokolu teknolojia. Tipu router hanaran IP Router. Routers sira uza hodi inklui mós dadus ne ' ebé ki'ik rede ba rede ida ne ' ebé oin-oin. Ezemplu hosi rede LAN, Router ne ' ebé mak hanaruk ba rede bazeia ba Internet ida.


7.1 TP LINK ita utilija nia hanesan Router maibe nia mos bele halo koneksaun computador liu husi Wireless

nia fungsaun atu ajuda laptop ka note-book hodi halo koneksaun internet liu husi Wireless rede servisu nian higt-speed ligasaun internet. TL WN723N harii atu fó uzuáriu ne'e di'ak liu bele sente kmaan tamaba atu halo koneksaun internet.


8.1 NANO STATION

nano station nia fungsaun atu dada wifi ka Wireless



Nano Station mak Ubiquiti nia produtu ne ' ebé mak oras ne'e produtu wireless popular liu iha Mundu. Nano Postu iha vantajen ne ' ebé katak ninia fatór forma cute elain sai mós ema barak hatene efisiente tanba ida-neʼe mak integra ho polarity duplu 10 dBi reseptora, entaun la presiza atu sosa reseptora adisionál sira. Nano Nian mós iha kbiit boot husi kona-ba 26db ka 400 mw tan neʼe, katak nivel cruising bele metru kiloan.


REDE COMPUTADOR / JARINGAN KOMPUTER Rede computador hanesan atu halo ligasaun entre komputador ida ba komputador seluk hodi atu s...


TIPU REDE



REDE COMPUTADOR / JARINGAN KOMPUTER

Rede computador hanesan atu halo ligasaun entre komputador ida ba komputador seluk hodi atu shering data ka file ba malu bele liu husi kabel ou wifi.

Rede Computador fahe ba parte 4

1 PAN ( personal Area Network)
2 LAN ( Local Area Network)
3 MAN ( Metro politan Area Network)
4 WAN ( wade Area Network)

1.1 komprende saun konaba PAN (personal area network) hanesan rede ida ne'ebe mak ita uza iha uma ka fati privadi.

 2.1 komprende saun konaba LAN ( local area network) hanesan rede ida ne'ebe mak ita uza iha local ida hanesan fatin kursus ka eskola nst.

3.1 komprende saun konaba MAN ( metropolitan area network) hanesan rede ida ne'ebe mak ita uza iha municipio ida ba municipio seluk


4.1 komprende saun konaba WAN ( wade area network ) hanesan rede ida ne'ebe mak ita uza husi Nasaun ida ba Nasaun sira seluk hanesa mundu tomak